Glicinija 'White Silk' Wisteria brachybotrys 'White Silk'

Detaljan opis proizvoda

Glicinija 'White Silk' - bijelocvjetni kultivar koji se ističe čisto bijelim cvjetovima sa žutom oznakom na zastavici i izraženim mirisom, koji najviše dolazi do izražaja uz mjesta za odmor. Raste kao srednje bujna povijuša koja se ovija suprotno od smjera kazaljke na satu. U našim uvjetima obično doseže 5–8 m visine i 3–5 m širine, ovisno o vrsti oslonca i odabranom rezu, a na toplim, zaštićenim položajima može biti i bujnija. Neparno perasti listovi dugi oko 25–35 cm listaju svježe zeleno, a u jesen poprimaju žutu boju. Cvjetovi se pojavljuju u visećim grozdovima, uglavnom dugima 10–15 cm, koji se postupno otvaraju od osnove prema vrhu, pa dojam cvatnje traje bez prekida. U vrtovima cvjeta zajedno s listanjem u svibnju i lipnju, a u toplom ljetu može uslijediti slabija naknadna cvatnja. Cvjetove rado posjećuju pčele i bumbari. Nakon cvatnje razvijaju se zelene, nježno pustenaste mahune sa sjemenkama. Svi dijelovi biljke su otrovni. U vrtnoj kompoziciji 'White Silk' se dokazuje na pergolama, vrtnim lukovima i sunčanim zidovima, gdje kraći grozdovi stvaraju pravilan, čist zastor. Lijepo se slaže s klematisima koji cvjetaju od ljeta, s ružama nježnih nijansi i s drvenastim biljkama tamnozelenog, sjajnog lišća koje naglašavaju kontrast tekstura.

Uzgoj: Glicinija za rast treba čvrst oslonac, uz računanje s time da za nekoliko godina može narasti i do 10 metara. Sadi se na toplo i sunčano mjesto. Prve 2 do 3 godine glicinijama se posvećuje posebna njega, redovito se gnoje i zalijevaju, a sredinom ljeta važno je dodati gnojivo s kalijem kako bi tkiva u jesen dozrela. Preporučuje se biljku u prvim godinama prekriti za zimu granama četinjača. U oštrim zimama može promrznuti, ali obično ponovno potjera. Prije sadnje lonac s biljkom uranja se u posudu s vodom dok se temeljito ne natopi. Iskopa se jama dimenzija 40x40x40 cm, na dno se stavi sloj dobro razgrađenog stajskog gnoja ili komposta debljine 10 cm i biljka se posadi. Sadi se 1-2 cm dublje nego što je izvorno rasla. Biljka se sadi najmanje 30 cm od zida ili druge biljke. Rez: Glicinije zahtijevaju redovitu rezidbu, bez nje bi mogle procvjetati tek nakon 15 godina. Pri sadnji glavni izboj skraćuje se na 50-70 cm, a bočni izboji na 3 pupa. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, prikraćuju se iza 3. do 4. lista (izboji kraći od 15 cm ne skraćuju se). Glavna mladica se ne skraćuje. Kada mladice izrasle iz bočnih skraćenih jednogodišnjih izboja dosegnu duljinu od 25 cm, prikraćuju se iza 5. do 6. lista, a kraće se ostavljaju. Ljetni rez ponavlja se još dva puta, kada prikraćeni izboji dosegnu 15 do 20 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Druge godine u rano proljeće, kada više ne prijete mrazevi, izboji izrasli prethodne godine režu se iza 5. do 6. pupa, a kraće grančice se ne režu. Vršni izboj se uopće ne reže. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, prikraćuju se iza 3. do 4. lista. To se ponavlja kad god mladice dosegnu 25 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Treće godine nakon sadnje na bočnim granama trebali bi se nalaziti cvjetni pupovi na dvogodišnjem drvu prošlogodišnjih izboja. Kada su produžni izboji dugi i snažni, u rano proljeće skraćuju se iza 5. do 6. pupa, svi ostali ispod glavnog izboja skraćuju se iza 3. do 4. pupa, a kraći i slabiji izboji koji rastu koso i vodoravno ostavljaju se jer se na tim grančicama stvaraju cvjetni pupovi. Ljeti se ponovno prikraćuju mladice duže od 25 cm. U sljedećim godinama glicinija obično više ne treba rez jer pojačano stvaranje cvjetnih grančica slabi rast. Kada vršni izboj prijeđe željenu visinu, privezuje se u vodoravan položaj. Kod starijih biljaka nepoželjan rast sprječava se samo rezom održavanja.

Autor: Nikol | Revizija: 13.11.2025