Glicinija 'Macrobotrys' Wisteria 'Macrobotrys'

Detaljan opis proizvoda

Glicinija 'Macrobotrys'  - često navođena i pod imenom Wisteria floribunda 'Macrobotrys' ili, novije, sa sinonimom 'Multijuga', japanska je glicinija cijenjena zbog iznimno dugih cvatova. Riječ je o snažno rastućoj, drvenastoj penjačici ovijuši iz porodice mahunarki, koja se ovija u smjeru kazaljke na satu i u zrelosti obično doseže približno 7 do 10 m duljine i oko 3 do 5 m širine, ovisno o potpori i rezidbi. Listovi su neparno perasti, svježe do srednje zeleni, a u jesen požute. Najveći su ukras viseći grozdovi leptirastih cvjetova koji se pojavljuju od sredine svibnja do lipnja na djelomično do potpuno olistaloj biljci. Cvjetovi su svijetloljubičasti do lila, s nježno žućkastim okom i laganim slatkim mirisom. Grozdovi su obično dugi 80 do 130 cm, u iznimnim uvjetima i više, pa kultivar djeluje osobito efektno na visokim pergolama, iznad prolaza ili kada se vodi uz zid. Nakon cvatnje razvijaju se baršunaste mahune koje su dekorativne, ali su sjemenke i mahune otrovne ako se pojedu. Kultivar je medonosan i u vrijeme cvatnje privlači kukce oprašivače. U vrtnoj kompoziciji ističe se kao dominantna penjačica za pergole, masivne rešetke, ulazne lukove i tople fasade.

Uzgoj: Gliciniji je za rast potrebna čvrsta potpora, uz računanje da za nekoliko godina može narasti do 10 metara. Sadi se na toplo i sunčano mjesto. Prve 2 do 3 godine glicinijama se posvećuje posebna njega uz redovitu gnojidbu i zalijevanje, a u sredini ljeta važno je prihraniti gnojivom s kalijem kako bi tkiva do jeseni dozrela. Za zimu se u prvim godinama preporučuje biljku prekriti granama četinjača. U oštrim zimama može promrznuti, ali obično ponovno potjera. Prije sadnje posuda s biljkom uranja se u vodu dok se temeljito ne natopi. Iskopa se jama dimenzija 40x40x40 cm, na dno se stavi sloj dobro razgrađenog stajskog gnoja ili komposta debljine 10 cm i biljka se posadi. Sadi se 1-2 cm dublje nego što je prije rasla. Preporučuje se saditi najmanje 30 cm od zida ili druge biljke. Rezidba: glicinije zahtijevaju redovitu rezidbu, bez nje bi mogle procvjetati tek nakon 15 godina. Pri sadnji glavni se izboj skraćuje na 50-70 cm, a bočni izboji na 3 pupa. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, zakidaju se iza 3. do 4. lista (kraći od 15 cm ne skraćuju se). Glavna mladica se ne skraćuje. Kada mladice izrasle iz bočnih skraćenih jednogodišnjih izboja dosegnu duljinu od 25 cm, zakidaju se iza 5. do 6. lista, a kraće se ostavljaju. Ljetna rezidba ponavlja se još dva puta, kada zakinuti izboji dosegnu 15 do 20 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Druge godine u rano proljeće, kada više ne prijete mrazevi, izboji izrasli u prethodnoj godini režu se iza 5. do 6. pupa, a kraće grančice se ne režu. Vršni izboj se uopće ne reže. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, zakidaju se iza 3. do 4. lista. To se ponavlja kad god mladice dosegnu 25 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Treće godine nakon sadnje na bočnim granama trebali bi se nalaziti cvjetni pupovi na dvogodišnjem drvu prošlogodišnjih izboja. Ako su produžni izboji dugi i snažni, u rano proljeće skraćuju se iza 5. do 6. pupa, svi ostali ispod glavnog izboja skraćuju se iza 3. do 4. pupa, a kraći i slabiji izboji koji rastu koso i vodoravno ostavljaju se jer se na tim grančicama stvaraju cvjetni pupovi. U ljeto se ponovno zakidaju mladice dulje od 25 cm. U sljedećim godinama glicinija obično više ne treba rezidbu, jer pojačano stvaranje cvjetnih grančica slabi rast. Kada vršni izboj prijeđe željenu visinu, vezuje se u vodoravan položaj. Kod starijih biljaka nepoželjan rast sprječava se još samo održavajućom rezidbom.

Autor: Kristýna | Revizija: 16.03.2026