Glicinija 'Ikoyama Fuji' Wisteria brachybotrys 'Ikoyama Fuji'

Detaljan opis proizvoda

Glicinija 'Ikoyama Fuji' - često se navodi i pod sinonimom 'Okayama', koji koristi primjerice RHS. Riječ je o kultivaru vrste Wisteria brachybotrys, poznate kao svilenkasta glicinija, podrijetlom iz Japana. Od češće uzgajane kineske ili japanske glicinije razlikuje se kraćim, punijim grozdovima, mekano pustenastim lišćem i izraženim mirisom. Cvjetovi su zasićeno ljubičasti do lavandasto ljubičasti, sa svjetlijom gornjom laticom i žutom mrljom, složeni u povijene grozdove obično duge 10–15 cm, a prema nekim europskim izvorima 15–25 cm. Otvaraju se u svibnju, često tek u njegovoj drugoj polovini, dakle nešto kasnije nego kod ranijih glicinija, što je u uvjetima kontinentalne Hrvatske dragocjeno zbog manjeg rizika od oštećenja kasnim mrazom. Kultivar je listopadan, drvenast i ovija se suprotno od smjera kazaljke na satu. Listovi su neparno perasti, dugi 8–14 cm do oko 35 cm, ovisno o starosti i snazi izboja, svježe do srednje zeleni, fino dlakavi i mekani na dodir, po čemu je vrsta i dobila naziv svilenkasta glicinija. U zrelosti doseže visinu od približno 6–8 m, u vrlo dobrim uvjetima i više, a širina nasada iznosi otprilike 3–4 m, ovisno o načinu vođenja. Nakon cvatnje mogu se razviti baršunasto pustenaste mahune koje su dekorativne, ali otrovne, kao i sjemenke. Kultivar je prikladan za pergole, sjenice, stupove, rešetke i uz tople zidove kuća. Lijepo se kombinira s ljetnocvatućim klematisima, ružama na čvrstim konstrukcijama ili s jednostavnom arhitekturom u kojoj dolaze do izražaja njegova mekana tekstura i zbijeni cvjetni grozdovi. Medonosan je i u vrijeme cvatnje unosi u vrt i upečatljiv miris.

Uzgoj: Glicinija za rast treba čvrst oslonac, a valja računati s time da za nekoliko godina može dosegnuti 10 metara. Sadi se na toplo i sunčano mjesto. Prve 2 do 3 godine glicinijama se posvećuje posebna njega, redovito se gnoje i zalijevaju, a sredinom ljeta važno je prihraniti ih gnojivom s kalijem kako bi tkiva u jesen dozrela. Za zimu se u prvim godinama preporučuje biljku pokriti granama četinjača. U oštrim zimama može promrznuti, ali obično ponovno potjera. Prije sadnje lonac s biljkom uranja se u posudu s vodom dok se temeljito ne natopi. Iskopa se jama dimenzija 40x40x40 cm, na dno se stavi sloj dobro razgrađenog stajskog gnoja ili komposta debljine 10 cm i biljka se posadi. Sadi se 1-2 cm dublje nego što je prvotno rasla. Biljka se sadi najmanje 30 cm od zida ili druge biljke. Rez: Glicinije zahtijevaju redovitu rezidbu, bez nje bi mogle procvjetati tek nakon 15 godina. Pri sadnji glavni se izboj skraćuje na 50-70 cm, a bočni izboji na 3 pupa. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, prikraćuju se iza 3. do 4. lista (izboji kraći od 15 cm ne skraćuju se). Glavna mladica se ne skraćuje. Kada mladice izrasle iz bočnih skraćenih jednogodišnjih izboja dosegnu duljinu od 25 cm, prikraćuju se iza 5. do 6. lista, a kraće se ostavljaju. Ljetni rez ponavlja se još dvaput, kada prikraćeni izboji dosegnu 15 do 20 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Druge godine u rano proljeće, kada više ne prijete mrazovi, izboji izrasli prethodne godine režu se iza 5. do 6. pupa, a kraće grančice se ne režu. Vršni izboj se uopće ne reže. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, prikraćuju se iza 3. do 4. lista. To se ponavlja kad god mladice dosegnu 25 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Treće godine nakon sadnje na bočnim granama trebali bi se nalaziti cvjetni pupovi na dvogodišnjem drvu prošlogodišnjih izboja. Ako su produžni izboji dugi i snažni, u rano proljeće skraćuju se iza 5. do 6. pupa, svi ostali ispod glavnog izboja skraćuju se iza 3. do 4. pupa, a kraći i slabiji izboji koji rastu koso i vodoravno ostavljaju se jer se na tim grančicama stvaraju cvjetni pupovi. Ljeti se ponovno prikraćuju mladice duže od 25 cm. U sljedećim godinama glicinija obično više ne treba rezidbu jer pojačano stvaranje cvjetnih grančica slabi rast. Kada vršni izboj prijeđe željenu visinu, privezuje se u vodoravan položaj. Kod starijih biljaka samo se održavajućom rezidbom sprječava neželjeni rast.

Autor: Nikol | Revizija: 16.3. 2026