Dvorežnjasti ginko Ginkgo biloba

Detaljan opis proizvoda

Dvorežnjasti ginko - danas vrlo popularno stablo čiji korijeni sežu duboko u prošlost i koje se ubraja među najstarija postojeća stabla. Potječe iz središnje i istočne Kine, iako je danas rasprostranjeno diljem svijeta. Doseže visinu do 25 m, a raste razmjerno sporo. U početku je uskog, piramidalnog oblika, a kasnije se krošnja širi. Dvorežnjasti ginko ima karakteristične listove podijeljene na dva režnja. Većinu godine listovi su svijetle, graškastozelene boje, a u jesen mijenjaju boju u blistavo žutu, što stablu daje prekrasan jesenski izgled. Listovi su poznati i po svojem simboličnom značenju i ljekovitim svojstvima. Ginkgo biloba je dvodomno stablo, što znači da postoje muška i ženska stabla. Muška stabla razvijaju izduženo stožast habitus, dok su ženska stabla niža i raširena. Ono što izgleda kao plod zapravo je sjemenka s mesnatim omotačem, nalik maloj koštunici. Stablo je poznato ne samo po povijesnom značenju, nego se smatra i simbolom dugovječnosti, otpornosti i snage. U vrtovima se cijeni zbog dekorativne vrijednosti i atraktivnih listova vrlo zanimljiva oblika. Otpornost i simbolično značenje čine ga omiljenim elementom vrtne arhitekture i botanike diljem svijeta.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na punom suncu, raste i u polusjeni, ali je jesenska obojenost tada obično slabija. Odgovara mu propusno, ilovasto-pjeskovito do ilovasto tlo, od blago kiselog do lužnatog, s pH približno 5,5–8,0, a dugotrajno prevlaživanje mu ne odgovara. Nakon sadnje važno je redovito zalijevanje u prvoj i drugoj sezoni, a nakon ukorjenjivanja ginko obično podnosi i dulja sušna razdoblja. Gnojidba je umjerena, u proljeće se primjenjuje kompost ili sporotopivo gnojivo za ukrasne drvenaste biljke, a pretjerana gnojidba dušikom potiče bujne izboje nauštrb dozrijevanja drva. Rez se uglavnom ograničava na odgojni rez u mladosti i uklanjanje suhih ili ukriženih grana jer se krošnja oblikuje prirodno. Biljke u kontejneru sade se od ožujka do studenoga, a najprikladnije je proljeće i rana jesen, uz uobičajenu potporu kod mladih stabala. Uzgoj u posudi moguć je uglavnom u mladosti, uz naglasak na drenažu i zimsku izolaciju posude. Otpornost na mraz u praksi se navodi približno do -30 do -35 °C, a starija stabla podnose i niže temperature. Razmak sadnje odabire se prema namjeni, u vrtu obično najmanje 5–8 m od drugih stabala i građevina, u drvoredu približno 6–8 m.

Autor: Nikol | Revizija: 12.12.2025