Dvorežnjasti ginko 'Tubifolia' Ginkgo biloba 'Tubifolia'

Detaljan opis proizvoda

Dvorežnjasti ginko 'Tubifolia' - neobičan i među kolekcionarima tražen ukrasni kultivar koji na prvi pogled privlači pozornost jedinstvenom morfologijom listova, znatno drukčijom od uobičajenog izgleda ginka. Ovaj kultivar lista listovima koji su po rubovima srasli i uvijeni u sitne, uske lijevke ili cjevčice, što cijeloj biljci daje vrlo nježnu, gotovo eteričnu teksturu. Tijekom vegetacije listovi su svježe zeleni, a u jesen se pretvaraju u jarku zlatnožutu boju, dok u zrelosti biljka oblikuje sporije rastuće manje stablo ili grm prilično nepravilne, ali prozračne krošnje koja, ovisno o načinu uzgoja, obično doseže visinu od 3 do 5 metara. Najizrazitije obilježje ovog kultivara upravo je njegovo „cjevasto“ lišće, koje u vrtu stvara neočekivan vizualni učinak i djeluje vrlo egzotično, a izbliza podsjeća na nježne zelene čašice. Ljubitelji rijetkih drvenastih biljaka vrlo ga cijene jer u kompoziciju unosi svjež element, a pritom ne gubi glasovitu otpornost roda Ginkgo, poput visoke tolerancije na gradske uvjete, sušu, mraz i štetnike. U vrtnoj arhitekturi ovaj kultivar nalazi primjenu kao luksuzni soliter na povišenim gredicama, kao upečatljiv element japanskih vrtova, kao ekskluzivni dio kolekcionarskih nasada ili kao zanimljiva biljka u posudama na terasama, gdje dolazi do izražaja svaki detalj njegovih neobičnih listova.

Dvorežnjasti ginko - Ginkgo biloba danas je vrlo popularno stablo čiji korijeni sežu duboko u prošlost i koje pripada najstarijim postojećim vrstama drveća. Potječe iz središnje i istočne Kine, iako je danas raširen po cijelom svijetu. Doseže visinu do 25 m, a rast mu je prilično spor. U mladosti je uskog, piramidalnog oblika, a kasnije se krošnja širi. Dvorežnjasti ginko ima karakteristične listove podijeljene na dva režnja. Većinu godine listovi su blistavo zeleni, boje graška, a u jesen poprimaju jarku žutu boju, što stablu daje prekrasan jesenski izgled. Listovi su poznati i po simboličnom značenju i ljekovitim svojstvima. Ginkgo biloba je dvodomno stablo, što znači da postoje muška i ženska stabla. Muška stabla oblikuju izduženo stožast habitus, dok su ženska stabla niža i raširena. Plod je manja koštunica. Ovo stablo poznato je ne samo po povijesnom značenju, nego se smatra i simbolom dugovječnosti, otpornosti i snage. U vrtovima se uzgaja zbog ukrasne vrijednosti i privlačnih listova vrlo zanimljiva oblika. Otpornost i simbolično značenje čine ga omiljenim elementom vrtne arhitekture i botanike diljem svijeta.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na punom suncu, raste i u polusjeni, ali je jesenska obojenost tada slabije izražena. Odgovara mu propusno, ilovasto-pjeskovito do ilovasto tlo, od blago kiselog do lužnatog, otprilike pH 5,5–8,0, dok dugotrajno prevlaživanje ne podnosi. Nakon sadnje važno je redovito zalijevanje tijekom prve i druge sezone, a nakon ukorjenjivanja ginko obično podnosi i dulja sušna razdoblja. Gnojidba je umjerena, u proljeće se primjenjuje kompost ili sporotopivo gnojivo za ukrasne drvenaste biljke, a prekomjerna gnojidba dušikom potiče bujne izboje na štetu njihova dozrijevanja. Rez se uglavnom ograničava na odgojni u mladosti te na uklanjanje suhih ili ukriženih grana jer se krošnja oblikuje prirodno. Biljke u kontejneru sade se od ožujka do studenoga, a najprikladniji su proljeće i rana jesen, uz uobičajenu upotrebu potpornja kod mladih stabala. Uzgoj u posudi moguć je ponajprije u mladosti, uz naglasak na drenaži i zimskoj izolaciji posude. Otpornost na mraz u praksi se navodi otprilike do -30 do -35 °C, a starije biljke podnose i niže temperature. Razmak sadnje bira se prema namjeni, u vrtu obično najmanje 5–8 m od drugih stabala i građevina, a u drvoredu otprilike 6–8 m.

Autor: Kamila | Revizija: 3. 6. 2026