Dunja 'Vranja' Cydonia oblonga 'Vranja'

Detaljan opis proizvoda

Dunja 'Vranja' - provjerena srpska sorta dunje koja se ubraja među najraširenije sorte u Europi. Cijeni se zbog iznimno krupnih kruškolikih plodova, visoke i redovite rodnosti, intenzivne arome i dobre otpornosti. Zahvaljujući privlačnom izgledu stabla i plodova prikladna je ne samo za voćnjake, nego i kao ukrasni soliter. Raste kao manje stablo ili veći grm. Oblikuje široko kuglastu do raširenu krošnju gustog grananja. Rast je umjereno bujan, a stablo prirodno zadržava pravilan, skladan oblik. Cvjeta u svibnju, kada obično više ne prijete kasni proljetni mrazevi. Cvjetovi su krupni, bijeli do nježno ružičasti, pojedinačni, promjera oko 4 do 5 cm. Privlačni su pčelama i drugim kukcima oprašivačima. Sorta je samooplodna, pa pouzdano rađa i kao soliter. Plodovi su vrlo krupni, često dosežu masu od 300 do 700 g i imaju tipičan izduženi kruškoliki oblik. Kožica je tijekom dozrijevanja jarko zlatnožuta, nježno pustenasta, a kasnije gotovo glatka. Zreli plodovi intenzivno mirišu i ubrajaju se među najkrupnije dunje koje se uzgajaju u vrtovima. Meso ploda kremasto je žuto, čvrsto, fino zrnato i vrlo aromatično. U sirovom stanju tvrdo je i opor, no nakon termičke obrade dobiva nježnu konzistenciju, slatkasto-kiselkast okus i izražen voćni miris. Plodovi su izvrsni za pripremu želea, marmelada, kompota, sirupa, sokova, rakije, za pečenje i za tradicionalni sir od dunja. Berba je obično u listopadu, kada plodovi poprime punu zlatnožutu boju i karakterističan intenzivan miris. Uz pravilno skladištenje čuvaju se nekoliko tjedana, a njihova se aroma dodatno razvija. Dunja ima mjesto kao voćka i ukrasno stablo u voćnjacima, seoskim i prirodnim vrtovima. Zahvaljujući krupnim mirisnim plodovima i lijepoj proljetnoj cvatnji privlačna je i kao soliter. Izvrsno se kombinira s jabukama, kruškama, mušmulama i drugim tradicionalnim voćkama.

Uzgoj: Biljka najbolje uspijeva na punom suncu, na toplom i zaštićenom položaju, gdje dobro dozrijevaju izboji i aromatični plodovi. Prikladni su niži i srednji predjeli, a na hladnijim mjestima pomaže južna ili jugozapadna izloženost i zavjetrina. Tlo treba biti dublje, ilovasto do ilovasto-pjeskovito, propusno, hranjivo, ravnomjerno vlažno, pH vrijednosti otprilike 6,0–7,2. Dugotrajno prevlaživanje, teška nedovoljno prozračna glina i suho plitko tlo pogoršavaju rast i kvalitetu plodova. Nakon sadnje stablima golog korijena s bočnim granama krošnja se skraćuje rezom nakon sadnje, koji uravnotežuje omjer nadzemnog i podzemnog dijela. Jednogodišnje sadnice bez bočnih grana dovoljno je skratiti za otprilike trećinu. Za soliter se ostavlja razmak sadnje 3–4 m. Nakon sadnje pomažu kolac, zalijevanje i malčiranje zone korijena. U sljedećim godinama krošnja se održava prozračnom, a kasnije se rezidba ograničava na uklanjanje grana koje zgušnjavaju krošnju i oštećenih grana. Gnojidba treba biti umjerena, prikladan je kompost u proljeće, a višak dušika potiče mekan rast. U posudi se uzgaja samo mlađe stablo ili slabije bujan oblik u velikoj posudi s drenažom. Otpornost dozrelog drva na mraz doseže otprilike −20 °C do −25 °C, a cvjetove mogu oštetiti kasni proljetni mrazevi.

 Autor: Kamila | Revizija: 2. 7. 2026