Dunja 'Ronda' Cydonia oblonga 'Ronda'

Detaljan opis proizvoda

Dunja 'Ronda' - djelomično samooplodna sorta krupnih plodova jabučastog oblika i dobre otpornosti. Dunje potječu iz toplijih područja jugozapadne Azije i jugoistočne Europe, a u europskim vrtovima uzgajaju se zbog mirisnih plodova, kasne berbe i dekorativnih proljetnih cvjetova. 'Ronda' daje okruglaste do jabučaste plodove, po čemu se razlikuje od kruškolikih dunja tipa 'Vranja'. Listovi su jajoliki, zeleni, čvršći i s donje strane nježno pustenasti. U svibnju nosi svijetle, bijele do ružičasto nahukane cvjetove koji se lijepo ističu među listovima koji se razvijaju i privlače pčele i druge oprašivače. Plodovi dozrijevaju od kraja rujna do listopada. Krupni su, žuti, jabučasti, sočni i aromatični, sa žućkastim mesom i nježnim slatkokiselim okusom. Sorta je djelomično samooplodna, a za postizanje što većeg uroda izrazito se preporučuje uzgoj uz drugu sortu. Svježe dunje obično su tvrđe, a termičkom obradom omekšaju, razviju miris i dobiju zaobljeniji okus. Plodovi su prikladni za želee, marmelade, kompote, sir od dunja, pečene deserte, sirupe, likere, voćne umake, mješavine s jabukama i kruškama te za rakiju. Snažna aroma lijepo namiriše i hladnu smočnicu ili podrum.

Uzgoj: Biljka najbolje uspijeva na punom suncu, na toplom i zaštićenom položaju, gdje dobro dozrijevaju izboji i aromatični plodovi. Prikladni su niži i srednji predjeli, a na hladnijim mjestima pomažu južna ili jugozapadna orijentacija i zavjetrina. Tlo treba biti dublje, ilovasto do pjeskovito-ilovasto, propusno, bogato hranivima, ravnomjerno vlažno, pH približno 6,0–7,2. Dugotrajno prevlaživanje, teška nedovoljno prozračna glina i suho plitko tlo pogoršavaju rast i kvalitetu plodova. Nakon sadnje stabla golog korijena s razvijenim bočnim granama skraćuju se rezom nakon sadnje, kojim se uravnotežuje odnos nadzemnog i podzemnog dijela. Jednogodišnje šibe dovoljno je skratiti za približno trećinu. Za soliter se ostavlja razmak sadnje 3–4 m. Nakon sadnje pomažu oslonac, zalijevanje i malčiranje zone korijena. Sljedećih godina krošnja se održava prozračnom, a kasnije se rez ograničava na uklanjanje grana koje zgušnjavaju krošnju i oštećenih grana. Gnojidba treba biti umjerena, prikladan je kompost u proljeće, a višak dušika potiče mekan rast. U posudi se uzgaja samo mlađe stablo ili slabije bujan oblik u velikom volumenu s drenažom. Otpornost zrelog drva na mraz doseže približno −20 °C do −25 °C, a cvjetove mogu oštetiti kasni proljetni mrazevi.

Autor: Kristýna | Revizija: 02.07. 2026