Dunja 'Ronda' - kontejner Cydonia oblonga 'Ronda'

Detaljan opis proizvoda

Dunja 'Ronda' - djelomično samooplodna sorta s krupnim plodovima oblika jabuke i dobrom otpornošću. Dunje potječu iz toplijih područja jugozapadne Azije i jugoistočne Europe, a u europskim se vrtovima uzgajaju zbog mirisnih plodova, kasne berbe i ukrasnih proljetnih cvjetova. 'Ronda' razvija plodove okruglastog do jabučastog oblika, po čemu se razlikuje od kruškolikih dunja tipa 'Vranja'. Listovi su jajoliki, zeleni, čvršći i s donje strane nježno pustenasti. U svibnju nosi svijetle, bijele do ružičaste cvjetove koji se lijepo ističu među listovima koji tjeraju i privlače pčele te druge oprašivače. Plodovi dozrijevaju od kraja rujna do listopada. Krupni su, žuti, jabučasti, sočni i aromatični, sa žućkastim mesom ploda i nježnim slatkokiselim okusom. Sorta je djelomično samooplodna, a za što veći urod snažno se preporučuje uzgoj s još jednom sortom. Svježe dunje obično su tvrđe, a nakon termičke obrade omekšaju, razviju miris i dobiju zaobljeniji okus. Plodovi su prikladni za želee, marmelade, kompote, sir od dunja, pečene deserte, sirupe, likere, voćne umake, mješavine s jabukama i kruškama te za pečenje rakije. Snažna aroma lijepo namiriše i hladnu smočnicu ili podrum.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na punom suncu, na toplom i zaštićenom položaju, gdje dobro dozrijevaju izboji i aromatični plodovi. Prikladni su niži i srednji položaji, a na hladnijim mjestima pomaže južna ili jugozapadna orijentacija i zavjetrina. Tlo treba biti dublje, ilovasto do pjeskovito-ilovasto, propusno, bogato hranjivima, ravnomjerno vlažno, s pH vrijednošću približno 6,0–7,2. Dugotrajno prevlaživanje, teška nezračna glina i suho plitko tlo pogoršavaju rast i kvalitetu plodova. Nakon sadnje stabalca golog korijena s pobočnim izbojima skraćuju se rezom nakon sadnje, kojim se uravnotežuje omjer nadzemnog i podzemnog dijela. Vršnu provodnicu dovoljno je skratiti za približno trećinu. Za soliter se ostavlja razmak sadnje 3–4 m. Nakon sadnje pomažu potporanj, zalijevanje i malčiranje zone korijena. Sljedećih se godina krošnja održava prozračnom, a kasnije se rez ograničava na uklanjanje grana koje zgušnjavaju krošnju i oštećenih grana. Gnojidba treba biti umjerena, prikladan je kompost u proljeće, a višak dušika potiče mekan rast. U posudi se uzgaja samo mlađe stablo ili slabije bujan oblik u velikom volumenu s drenažom. Otpornost dozrelog drva na mraz iznosi približno −20 °C do −25 °C, a cvjetove mogu oštetiti kasni proljetni mrazovi.

Autor: Kristýna | Revizija: 02.07. 2026