Dunja 'Lescovac' Cydonia oblonga 'Lescovac'

Detaljan opis proizvoda

Dunja 'Lescovac' - tradicionalna balkanska sorta podrijetlom iz Srbije, dugo uzgajana zbog vrlo visokih prinosa i veličine plodova. Stablo obično doseže 4–6 m visine i 4–5 m širine, s raširenom, nepravilno kuglastom krošnjom. Listovi su široko jajasti, tamnozeleni, s donje strane fino pustenasti, a u jesen žute. Cvatnja počinje u svibnju, cvjetovi su veliki, bijeli do svijetloružičasti, pojedinačni, dobro uočljivi i privlačni oprašivačima. Plodovi su vrlo krupni, često kruškoliki do nepravilno kuglasti, debele žute kožice i izraženog začinskog mirisa. Meso ploda je čvrsto, opor i bogato pektinima, vitaminom C, kalijem i drugim mineralnim tvarima. Plodovi se koriste ponajprije za izradu želea, marmelada, pekmeza, kitnikeza i rakije, a termičkom obradom dobivaju blaži okus i ružičastu boju. Sorta je djelomično samooplodna, a prisutnost druge dunje ili kruške u blizini obično povećava zametanje i veličinu plodova. Stablo nije otrovno i nema trnove.

Dunja je listopadno stablo ili raširen grm visine 3–6 m, iznimno do 8 m. Ima gustu, zaobljenu krošnju s uvijenim granama, a mladi izboji i listići prekriveni su baršunastim dlačicama. Listovi su naizmjenični, jajasti do eliptični, dugi 4–10 cm, pustenaste naličja, u proljeće zaštitno dlakavi. Cvjetovi se pojavljuju u svibnju i lipnju, pojedinačni su, bijeli do svijetloružičasti, promjera 4–5 cm i u proljeće vrlo dekorativni. Plodovi, takozvane dunje, kuglaste su do kruškolike jabuke veličine 7–15 cm, isprva pustenaste i žutozelene, u zrelosti zlataste, aromatične i vrlo tvrde. Sirovi su trpki, ali tijekom termičke obrade, primjerice u marmeladama, kompotima ili pečenju, razvijaju izrazitu aromu.

Uzgoj: Dunja 'Lescovac' zahtijeva toplo, sunčano i zaštićeno stanište, a osobito su prikladni južni i jugozapadni položaji. Najbolje uspijeva u dubokim, humusnim, dovoljno vlažnim, ali dobro propusnim tlima blago kiselog do neutralnog pH, otprilike 6,0–7,0, dok su teška i trajno prevlažna tla neprikladna. Sadnja se provodi u proljeće ili u jesen, a preporučeni razmak sadnje između stabala iznosi 4–5 m. Zalijevanje je važno ponajprije u prvim godinama nakon sadnje i tijekom sušnih razdoblja, a nedostatak vlage očituje se manjim plodovima. Preporučuje se umjerena gnojidba organskom tvari ili sporotopivim gnojivima u proljeće. Rez se ograničava na oblikovanje mladih stabala i kasnije zdravstvene zahvate u predproljeće. Otpornost na mraz kreće se otprilike do –25 °C, a cvjetovi mogu biti osjetljivi na kasne proljetne mrazeve. Sorta može biti sklonija bakterijskoj paleži, stoga je poželjno prozračno stanište i redovita kontrola zdravstvenog stanja.

Autor: Lucie Š. | Revizija: 5.2.2026