Drvenasti božur 'Vinski puni' Paeonia suffruticosa 'Vínová plná'

Detaljan opis proizvoda

Drvenasti božur 'Vinski puni' - lijep i vrlo upečatljiv božur koji pripada skupini drvenastih božura podrijetlom iz istočne Azije, gdje se stoljećima uzgajaju kao ukrasne biljke. U vrtovima tvori listopadan, spororastući grm s trajnim odrvenjelim izbojima, koji se u uvjetima kontinentalne Hrvatske obično ustali na visini od 1–1,5 m i širini od približno 1–1,3 m. Krajem proljeća, najčešće u svibnju i lipnju, razvijaju se puni cvjetovi s blago valovitim laticama, promjera oko 10 cm, u nijansi tamnocrvene boje s vinskim odsjajem. Cvjetovi se otvaraju postupno, a rezani u fazi nabubrenog pupoljka koriste se i za vazu. Puna građa cvijeta upečatljiva je u kompoziciji, no ujedno ograničava pristup prašnicima, pa je za oprašivače obično manje privlačna od jednostavnih oblika. Listovi su duboko urezani, srednje zeleni, a ujesen se mogu obojiti u žute do narančaste tonove. Biljka se ističe kao soliter, u manjim skupinama i u reprezentativnim nasadima uz terasu, gdje se dobro slaže s proljetnim lukovicama, iglicama, hostama ili niskim travama.

Uzgoj:  Najbolje odgovara puno sunce do lagana polusjena i zaštićena zavjetrina, jer veliki cvjetovi na kiši mogu otežati. Najbolje uspijeva u dubljem, humusnom i dobro propusnom tlu s pH vrijednošću od približno 6,5–7,5. U glinastim tlima preporučuje se drenažni sloj i dodatak šljunka, a u laganim tlima veći udio komposta. Zalijevanje je važno ponajprije u prve dvije godine nakon sadnje, nakon ukorjenjivanja biljka podnosi kratkotrajnu sušu, no dugotrajna sušna razdoblja smanjuju cvjetove. Sadnja se provodi u proljeće ili u jesen, a kod cijepljenih biljaka preporučuje se mjesto cijepljenja smjestiti otprilike 10–15 cm ispod površine kako bi grm s vremenom razvio vlastito korijenje. Gnojidba se provodi umjereno, u proljeće se pokazuje korisnim sporotopivo gnojivo s većim udjelom kalija i fosfora, dok prekomjerna gnojidba dušikom potiče mekan rast. Rez se ograničava na uklanjanje suhih ili promrzlih grana nakon cvatnje, a oblikovanje obično nije potrebno. Otpornost dozrelih biljaka na mraz u praksi iznosi približno do -25 °C, pupoljke mogu oštetiti kasni proljetni mrazevi, pa pomažu zavjetrina i lagani zimski malč. U kišnim proljećima može se pojaviti siva plijesan ili pjegavost lišća, stoga je dragocjen prozračan položaj i malč koji nije prevlažen te ne dodiruje izravno bazu stabljika. Preporučeni razmak sadnje iznosi približno 1,2–1,5 m, ovisno o odabranoj kompoziciji. U posudi se uzgaja samo uz dovoljnu dubinu, redovito zalijevanje i zimsku zaštitu korijenove grude od promrzavanja.

Autor: Nikol | Revizija: 5.1. 2026

Više na:  Upute za uzgoj božura