Drvenasti božur 'Helene Martin' Paeonia suffruticosa 'Helene Martin'

Detaljan opis proizvoda

Drvenasti božur 'Helene Martin' - ukrasni grm koji pripada skupini takozvanih lutea hibrida, u kojoj se drvenasti habitus spaja s nježno obojenim cvjetovima. Kultivar je uzgojio Jean Cayeux u Francuskoj, a u registrima se pojavljuje oko 1986. godine, dok se u prodaji navodi i kao 'Hélène Martin'. Biljka tvori listopadan grm čvrstih, postupno odrvenjelih izboja i duboko razdijeljenih, srednje zelenih listova. U svibnju i lipnju na krajevima dozrelih grana otvaraju se veliki cvjetovi, najčešće jednostavni ili s drugim redom širokih latica, promjera približno 22–25 cm, u krem do sedefasto bijeloj boji s ružičastim ili marelastim tonom. Pri dnu latica pojavljuju se nježne crvene šare, a u sredini se ističu dugi prašnici sa žutim prašnicama koji pružaju pelud oprašivačima. Cvjetovi su blago mirisni i dobro služe kao rezani cvijet. U vrtnoj kompoziciji ističe se kao soliter ili na gredici s grmljem uz kukurijek, perunike i ukrasni luk. Biljni sokovi kod osjetljivih osoba mogu nadražiti kožu.

Uzgoj:  Najbolje mu odgovara puno sunce do lagane polusjene i zaštićena zavjetrina, jer veliki cvjetovi na kiši mogu otežati. Najbolje uspijeva u dubljem, humusnom i dobro propusnom tlu pH vrijednosti približno 6,5–7,5. U glinastim tlima preporučuje se drenažni sloj i dodatak šljunka, a u lakim tlima veći udio komposta. Zalijevanje je važno prije svega u prve dvije godine nakon sadnje, nakon ukorjenjivanja biljka podnosi kratkotrajnu sušu, no dugotrajna sušna razdoblja smanjuju cvjetove. Sadi se u proljeće ili u jesen, a kod cijepljenih biljaka preporučuje se mjesto cijepljenja smjestiti otprilike 10–15 cm ispod površine, kako bi se grm s vremenom ukorijenio na vlastitom korijenu. Gnojidba se provodi umjereno, u proljeće se pokazalo korisnim sporotopivo gnojivo s većim udjelom kalija i fosfora, dok prekomjerna gnojidba dušikom potiče mekan rast. Rez se ograničava na uklanjanje suhih ili promrzlih grana nakon cvatnje, oblikovanje obično nije potrebno. Otpornost dozrelih biljaka na mraz u praksi iznosi približno do -25 °C, pupoljke mogu oštetiti kasni proljetni mrazevi, pa pomažu zavjetrina i lagani zimski malč. U kišnim proljećima može se pojaviti siva plijesan ili pjegavost lišća, stoga je važno prozračno stanište i malč koji nije prevlažen i ne dodiruje izravno bazu stabljika. Preporučeni razmak sadnje iznosi približno 1,2–1,5 m, ovisno o odabranoj kompoziciji. U posudi je primjeren samo uz dovoljnu dubinu, redovito zalijevanje i zimsku zaštitu korijenove grude od promrzavanja.

Autor: Nikol | Revizija: 2.1. 2026

Više na: Upute za uzgoj božura