Drijen s velikim plodovima 'Swietljaczok' Cornus mas 'Swietljaczok'

Detaljan opis proizvoda

Drijen s velikim plodovima 'Swietljaczok' - tražena sorta drijena cijenjena zbog vrlo ranog dozrijevanja i visoke kvalitete plodova, zbog čega je omiljen izbor za proizvodni i za kućni uzgoj. Raste kao srednje bujno stablo ili grm koje u zrelosti doseže visinu od 3 do 4 metra. Oblikuje pravilnu i dobro razgranatu krošnju koja omogućuje lak pristup tijekom berbe i djeluje uredno. Listovi su duguljasti do jajasti, tamnozelene boje i tipične izražene nervature. U jesen se boje u privlačne nijanse i tako povećavaju ukrasnu vrijednost biljke u vrtu tijekom cijele sezone. Biljka cvjeta vrlo rano u proljeće sitnim, zlatnožutim cvjetovima koji su važan izvor hrane za rane oprašivače. Plodovi dozrijevaju vrlo rano, obično već u prvoj polovici kolovoza. Krupni su, bočičastog oblika i imaju tamnocrvenu, sjajnu kožicu. Meso ploda je sočno, slatkokiselo i uravnoteženog okusa, zbog čega je pogodno za izravnu konzumaciju i za svestranu kuhinjsku preradu. Ova je sorta djelomično samooplodna, no za postizanje visokog i redovitog uroda vrlo je preporučljivo u blizini posaditi drugu sortu drijena kao oprašivač.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla te sunčani, otvoreni položaji i južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i u uvjetima neravnomjerno raspoređenih oborina. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i u cvijetu. Uspješno se može uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju za otprilike trećinu do polovicu. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod sadnje cijepljene sadnice krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja) na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, čija je proizvodnja prirodno dovoljna, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drenjine se i danas preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovita svojstva plodova drijena poznata su još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se koristiti u liječenju probavnih tegoba, anemije te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven iz plodova koristi se u liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini koristi i u liječenju kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica pogodni su za liječenje i obnovu oštećenih kožnih tkiva. Drenjine se mogu kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drenjina u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Sušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od sušenih drenjina, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se izrađuje i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može namakati u alkoholu ili se od njega može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kamila | Revizija: 16. 7. 2026