Drijen 'Matador' - kontejner Cornus mas 'Matador'

Detaljan opis proizvoda

Drijen 'Matador' - krupnoplodna voćna sorta drijena koju je na europsko tržište 2007. godine uveo francuski rasadnik Pépinières Minier. Vrsta Cornus mas potječe iz srednje i južne Europe te zapadne Azije, gdje prirodno raste na svijetlim rubovima šuma, grmovitim obroncima i često na vapnenačkoj podlozi. 'Matador' raste umjereno brzo i razvija raširen grm ili manje višedebleno stablo, u zrelosti visoko otprilike 3–5 m i široko 2–3 m. Godišnji prirast nakon ukorjenjivanja obično iznosi oko 20–30 cm. U veljači i ožujku, ovisno o tijeku zime i položaju, još prije listanja pojavljuju se sitni zlatnožuti cvjetovi skupljeni u štitce. Dragocjen su rani izvor hrane za pčele i druge oprašivače. Zeleni nasuprotni listovi tijekom ljeta oblikuju gustu krošnju. Sorta razvija krupne crvene koštunice s mesnatim, sočnim i u punoj zrelosti ugodno slatkokiselim mesom ploda. Berba ovisno o staništu i tijeku ljeta pada otprilike od kraja kolovoza do sredine rujna. Zrele drenjine prikladne su za jelo u svježem stanju, za džemove, želee, sirupe, sokove, kompote i likere. Plodovi drijena prirodno sadrže vitamin C, polifenole i druge biljne antioksidanse. Za redovitiji i veći urod preporučuje se u blizini uzgajati još jednu genetski različitu sortu Cornus mas koja cvjeta u isto vrijeme.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne drvenaste biljke vapnenastih tala. Najviše mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i ondje gdje su oborine neravnomjerno raspoređene. Više vlage treba jedino u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz i u drvu i u cvijetu. Uspješno se uzgaja do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenjenje ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, potreban je jači rez. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju otprilike za trećinu do polovice. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljenog stabla krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjim rodnim izbojima, kojih se prirodno razvija dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drenjine se i danas preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovita svojstva plodova drijena poznata su još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijenje, izboji, plodovi). Kora, korijenje ili izboji upotrebljavali su se primjerice protiv vrućice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primjenjivati kod probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven od plodova koristi se pri liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica služe za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drenjine se mogu kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drenjina u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Sušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenih drenjina, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potapati u alkohol ili se od njega proizvodi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na želiranje. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Jana | Revizija: 15. 09. 2026