Crna bazga Black Tower 'Eiffell' Sambucus nigra Black Tower 'Eiffell'

Detaljan opis proizvoda

Crna bazga Black Tower 'Eiffell'  - stupasti kultivar europske bazge koji nastavlja uzgojnu liniju tamnolisnih tipova nakon kultivara 'Black Beauty' i 'Black Lace'. U Europi se vodi pod oznakom 'Eiffel 1' i zaštićen je oplemenjivačkim pravom, a u SAD-u se navodi i pod patentom. Raste brže, ali zadržava uzak i gust habitus te u zrelosti obično doseže 2–2,5 m visine i 0,8–1,2 m širine, a nakon 10 godina visok je otprilike 2 m. Izboji su tamni i uspravni, a grm se dobro grana od osnove, pa ne djeluje rijetko ni u manjem prostoru. Listovi su neparno perasti, izrazito pilasto nazubljeni, pri gnječenju mogu neugodno mirisati, a listaju zelenkasto i ubrzo prelaze u vinsku do gotovo crnoljubičastu boju. Krajem svibnja i početkom lipnja razvija plosnate cvatove promjera oko 10–12 cm, krem bijele s ružičastim nijansama i izraženim mirisom tipičnim za cvjetove bazge. Cvatovi su medonosni i lijepo se ističu na tamnom lišću. Nakon cvatnje razvijaju se grozdovi sjajnih crnoljubičastih boba koje dozrijevaju od kolovoza do rujna. Plodovi se koriste uglavnom termički obrađeni u sirupima, džemovima i sokovima, cijenjeni su zbog prirodnog sadržaja pigmenata, vitamina C i antocijana, a ujedno privlače ptice. Kultivar najbolje djeluje kao soliter, u uskim pojasevima uz ograde te u slobodnoj živici, gdje tamno lišće naglašava svijetle trajnice i ukrasne trave.

Crna bazga, botanički poznata kao Sambucus nigra, grm je podrijetlom iz Euroazije i sjeverne Afrike. Riječ je o listopadnoj drvenastoj biljci koja se često koristi zbog svojih estetskih i ljekovitih svojstava. Često raste u prirodi, ali se uzgaja i u vrtovima zbog dekorativnih cvjetova i plodova. Cvjetovi su bijeli do krem žućkasti, rastu u bogatim štitcima i imaju karakterističan miris. Plodovi koji slijede nakon cvatnje male su tamnoljubičaste do crne bobe. Jestivi su i imaju primjenu u kuhinji, često se od njih rade džemovi, sirupi ili čajevi, no to ovisi o pojedinom kultivaru. Crna bazga tradicionalno se koristila u narodnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava. U različitim kulturama primjenjivala se osobito kod prehlade i grlobolje. Listovi, cvjetovi i plodovi sadrže razne antioksidanse i vitamine. Riječ je o nezahtjevnom grmu kojem odgovaraju vlažna tla te sunčani do polusjenoviti položaji. Uzgaja se i zbog privlačnog izgleda i jednostavnog održavanja.

Uzgoj: Biljci najbolje odgovara sunčan do polusjenovit položaj, pri čemu puno sunce potiče bogatiju cvatnju i rodnost. Tlo treba biti vlažno, dobro propusno i humusno, podnosi i blago kisele do lužnate uvjete, no teška i prevlažna tla se ne preporučuju. Grmovi se obično sade na razmak od 1,5–2 m, a dubina sadnje treba odgovarati veličini korijenove grude. Mlade biljke preporučuje se redovito zalijevati, osobito tijekom suše. Gnojidba se provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim organskim gnojivom koje potiče zdrav rast i cvatnju. Nakon cvatnje grmovi se mogu orezivati skraćivanjem starijih grana, čime se održava kompaktan oblik. Otporna je na mraz i na većinu bolesti. Grmovi su samooplodni, no za veći urod preporučuje se posaditi više biljaka. Plodovi crne bazge jestivi su samo nakon termičke obrade i kod nekih kultivara, sirove bobe mogu biti blago otrovne, a kod ukrasnih kultivara njihova se konzumacija ne preporučuje.

Autor: Nikol | Revizija: 20.2. 2026