Crna bazga 'Pyramidalis' Sambucus nigra 'Pyramidalis'

Detaljan opis proizvoda

Crna bazga 'Pyramidalis'  - zanimljiv i netipičan kultivar crne bazge koji se ističe osebujnim načinom rasta. Crna bazga je europska drvenasta biljka rubova šuma, živica i vlažnijih šikara, a kultivar 'Pyramidalis' nadovezuje se na nju vitkim, usko piramidalnim habitusom. Grm raste brže, razvija više izboja iz osnove i čak i bez oblikovanja djeluje kompaktnije od uobičajenih tipova. U zrelosti najčešće doseže oko 3–4 m visine i otprilike 1–1,5 m širine, a na plodnim tlima može biti i nešto viši. Listovi su neparno perasti, zeleni, pilasta ruba i pri gnječenju oslobađaju miris karakterističan za rod Sambucus. U lipnju i srpnju pojavljuju se plosnati štitci od 10–20 cm, krem bijeli i izrazito mirisni, koje oprašivači rado posjećuju. Nakon cvatnje razvijaju se povijeni grozdovi crnoljubičastih boba koje obično dozrijevaju u kolovozu i rujnu. Cvjetovi se tradicionalno koriste za sirupe i čajeve, a plodovi nakon termičke obrade za sokove, džemove i bojenje, cijenjeni zbog prirodnog sadržaja antocijana. Kultivar je bez trnova i zahvaljujući uskom obliku prikladan je za manje vrtove i za slobodnu živicu, gdje stvara okomitu liniju među trajnicama i travama.

Crna bazga, botanički poznata kao Sambucus nigra, grm je podrijetlom iz Euroazije i sjeverne Afrike. Riječ je o listopadnoj drvenastoj biljci koja se često uzgaja zbog svojih estetskih i ljekovitih svojstava. Često se nalazi u prirodi, ali se uzgaja i u vrtovima zbog ukrasnih cvjetova i plodova. Cvjetovi su bijeli do krem žućkasti, rastu u bogatim štitcima i imaju karakterističan miris. Plodovi koji slijede nakon cvatnje sitne su tamnoljubičaste do crne bobe. Jestivi su i koriste se u kuhinji, često se od njih pripremaju džemovi, sirupi ili čajevi, no to ovisi o pojedinom kultivaru. Crna bazga tradicionalno se koristila u narodnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava. U različitim kulturama primjenjivala se osobito kod prehlade i grlobolje. Listovi, cvjetovi i plodovi sadrže razne antioksidanse i vitamine. Nezahtjevan je grm kojemu odgovaraju vlažna tla te sunčani do polusjenoviti položaji. Uzgaja se i zbog privlačnog izgleda i jednostavnog održavanja.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom do polusjenovitom položaju, pri čemu puno sunce potiče bogatiju cvatnju i rodnost. Tlo treba biti vlažno, dobro propusno i humusno, podnosi i blago kisele do lužnate uvjete, no teška i prevlažna tla se ne preporučuju. Grmovi se obično sade na razmak od 1,5–2 m, a dubina sadnje treba odgovarati veličini korijenove grude. Mlade biljke preporučuje se redovito zalijevati, osobito tijekom suše. Gnojidba se provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim organskim gnojivom koje potiče zdrav rast i cvatnju. Nakon cvatnje grmovi se mogu orezivati, pri čemu se skraćuju starije grane i tako održava kompaktan oblik. Otporna je na mraz i na većinu bolesti. Grmovi su samooplodni, no za veći urod preporučuje se posaditi više biljaka. Plodovi crne bazge jestivi su samo nakon termičke obrade i samo kod nekih kultivara, sirove bobe mogu biti blago otrovne, a kod ukrasnih kultivara njihova se konzumacija ne preporučuje.

Autor: Nikol | Revizija: 20.2. 2026