Crna bazga 'Madonna' Sambucus nigra 'Madonna'

Detaljan opis proizvoda

Crna bazga 'Madonna' - europska drvenasta biljka rubova šuma, živica i vlažnijih šikara, a kultivar 'Madonna' nadovezuje se na nju upadljivo šarenim lišćem. Grm raste umjereno brzo i razvija više izboja iz osnove. U zrelosti najčešće doseže oko 2–3 m visine i sličnu širinu. Neparno perasti listovi imaju tamnozelenu sredinu i nepravilan žuti rub, a mlado lišće pri listanju može prolazno biti gotovo zlatno. Na prijelazu svibnja u lipanj pojavljuju se plosnati štitci krem bijelih cvjetova promjera otprilike 10–20 cm, s tipičnim mirisom bazge, koje rado posjećuju oprašivači. Nakon cvatnje formiraju se povijeni grozdovi sjajnih crnoljubičastih boba koje najčešće dozrijevaju u kolovozu i rujnu. Cvjetovi se koriste za čajeve i sirupe, a plodovi nakon termičke obrade za sokove, džemove i bojenje, cijenjeni zbog prirodnog sadržaja antocijana i vitamina C. Grm nema trnova i u vrtu djeluje kao svijetli naglasak, ali i kao slobodno rastući zaklon. Listovi pri gnječenju ispuštaju karakterističan miris roda Sambucus, a bobe privlače ptice, pa grm unosi život u kasno ljeto.

Crna bazga, botanički poznata kao Sambucus nigra, grm je podrijetlom iz Euroazije i sjeverne Afrike. Riječ je o listopadnoj drvenastoj biljci koja se često uzgaja zbog svojih ukrasnih i ljekovitih svojstava. Često se nalazi u prirodi, ali se uzgaja i u vrtovima zbog dekorativnih cvjetova i plodova. Cvjetovi su bijeli do krem žuti, rastu u bogatim štitcima i imaju karakterističan miris. Plodovi koji slijede nakon cvatnje sitne su tamnoljubičaste do crne bobe. Jestivi su i imaju primjenu u kuhinji, često se od njih rade džemovi, sirupi ili čajevi, no to ovisi o pojedinom kultivaru. Crna bazga tradicionalno se koristila u narodnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava. U različitim kulturama primjenjivala se osobito kod prehlade i grlobolje. Listovi, cvjetovi i plodovi sadrže različite antioksidanse i vitamine. Nezahtjevan je grm koji voli vlažna tla te sunčane do polusjenovite položaje. Uzgaja se i zbog privlačnog izgleda i jednostavne njege.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom do polusjenovitom položaju, pri čemu puno sunce potiče bogatiju cvatnju i rodnost. Tlo treba biti vlažno, dobro propusno i humusno, podnosi i blago kisele do lužnate uvjete, no teška i prevlažna tla ne preporučuju se. Grmovi se obično sade na razmaku 1,5–2 m, a dubina sadnje treba odgovarati veličini korijenove grude. Mlade biljke preporučuje se redovito zalijevati, osobito tijekom suše. Gnojidba se provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim organskim gnojivom koje potiče zdrav rast i cvatnju. Nakon cvatnje grmovi se mogu orezivati, starije grane skraćuju se i tako se održava kompaktan oblik. Otporna je na mraz i na većinu bolesti. Grmovi su samooplodni, no za veći urod preporučuje se posaditi više biljaka. Plodovi crne bazge jestivi su samo nakon termičke obrade i kod nekih kultivara, sirove bobe mogu biti blago otrovne, a kod ukrasnih kultivara njihova se konzumacija ne preporučuje.

Autor: Nikol | Revizija: 20.2. 2026