Crna bazga 'Laced Up' PBR Sambucus nigra 'Laced Up' PBR

Detaljan opis proizvoda

Crna bazga 'Laced Up' PBR  - riječ je o zaštićenom kultivaru koji je uzgojila tvrtka Phoenix Ornamentals u Ujedinjenom Kraljevstvu. Na tržište je uveden oko 2019. godine. Vrsta Sambucus nigra u Europi je autohtona drvenasta biljka rubova šikara, putova i vlažnih riječnih nizina s tlom bogatim hranjivima. Kultivar raste čvrsto stupasto i u zrelosti obično doseže oko 2–3 m visine i 0,8–1,2 m širine. Listovi su neparno perasti, izrazito urezani u uske režnjeve, listaju vinskocrveno do gotovo crno, a tamnu boju najbolje zadržavaju na suncu. U svibnju i lipnju pojavljuju se plosnati cvatovi promjera približno 10–20 cm od sitnih ružičastih cvjetova nježnog mirisa. Nakon cvatnje razvijaju se povijeni grozdovi sjajnih crnih boba, koji najčešće dozrijevaju u kolovozu i rujnu. Cvjetovi i potpuno obojeni plodovi tradicionalno se prerađuju, ponajprije termički, u sirupe, sokove, želee ili vino. Bobe bazge izvor su antocijana, drugih polifenola i vitamina C. Nezreli plodovi i zeleni dijelovi uobičajeno se ne konzumiraju. Pojedinačni listovi dugi su oko 15–25 cm, a njihova fina razdijeljenost stvara „čipkasti“ učinak. Cvjetovi su vrijedan izvor nektara i peluda u ranom ljetu. U vrtu se ističe kao uski tamni naglasak uz svjetlolisne drvenaste biljke, drijenove sa šarenim granama i ukrasne trave.

Crna bazga, botanički poznata kao Sambucus nigra, grm je podrijetlom iz Euroazije i sjeverne Afrike. Riječ je o listopadnoj drvenastoj biljci koja se često koristi zbog svojih estetskih i ljekovitih svojstava. Često se nalazi u prirodi, ali se uzgaja i u vrtovima zbog ukrasnih cvjetova i plodova. Cvjetovi su obično bijeli do krem žuti, rastu u bogatim štitcima i imaju karakterističan miris. Plodovi koji slijede nakon cvatnje male su tamnoljubičaste do crne bobe. Jestivi su i koriste se u kuhinji, često se od njih rade džemovi, sirupi ili čajevi, no to ovisi o pojedinom kultivaru. Crna bazga tradicionalno se koristila u narodnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava. U različitim kulturama primjenjivala se osobito kod prehlade i grlobolje. Listovi, cvjetovi i plodovi sadrže različite antioksidanse i vitamine. Nezahtjevan je grm koji preferira vlažna tla i sunčane do polusjenovite položaje. Uzgaja se i zbog privlačnog izgleda i jednostavnog održavanja.

Uzgoj: Biljci najbolje odgovara sunčan do polusjenovit položaj, pri čemu puno sunce potiče bogatiju cvatnju i rodnost. Tlo treba biti vlažno, dobro propusno i humusno, podnosi i blago kisele do lužnate uvjete, no teška i prevlažna tla ne preporučuju se. Grmovi se obično sade na razmak sadnje 1,5–2 m, a dubina sadnje treba odgovarati veličini korijenove grude. Mlade biljke preporučuje se redovito zalijevati, osobito tijekom suše. Gnojidba se provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim organskim gnojivom, koje potiče zdrav rast i cvatnju. Nakon cvatnje grmovi se mogu orezati, starije grane skratiti i tako održavati kompaktan oblik. Otporan je na mraz i na većinu bolesti. Grmovi su samooplodni, no za veći urod preporučuje se posaditi više biljaka. Plodovi crne bazge jestivi su samo nakon termičke obrade i kod nekih kultivara, sirove bobe mogu biti blago otrovne, a kod ukrasnih kultivara njihova se konzumacija ne preporučuje.

Autor: Nikol | Revizija: 17.12.2025