Crna bazga 'Instant Karma' Sambucus nigra 'Instant Karma'

Detaljan opis proizvoda

Crna bazga 'Instant Karma' - nastala je kao slučajna šarena mutacija pronađena u Engleskoj 2013. godine. Nositelj prava je oplemenjivački krug Valkplant. Biljka tvori gust, uspravan i lučno svijen grm koji u zrelosti obično doseže 2–2,5 m u visinu i širinu. Listovi su perasti, srednje zeleni, s uskim rubom koji je u proljeće limunasto žut, a ljeti prelazi u kremasto bijelu do gotovo bijelu boju. Na prijelazu svibnja u lipanj pojavljuju se gotovo plosnati cvatovi promjera 10–15 cm od sitnih bijelih cvjetova, često nježno mirisnih i izrazito medonosnih. Nakon cvatnje, ako u blizini raste još jedna bazga, može zametati tamne bobe koje se tradicionalno nakon termičke obrade koriste za sirupe, sokove i marmelade. Plodovi sadrže prirodna bojila, osobito antocijane, i vitamin C, no sirove bobe i ostali dijelovi biljke mogu nadražiti probavu. Šareno lišće lijepo se ističe kao svijetli naglasak u skupinama grmova, uz tamnolisne kultivare bazge i uz trajnice velikih listova, primjerice hoste ili hortenzije.

Crna bazga, botanički poznata kao Sambucus nigra, grm je podrijetlom iz Euroazije i sjeverne Afrike. Riječ je o listopadnoj drvenastoj biljci koja se često cijeni zbog estetskih i ljekovitih svojstava. Često se nalazi u prirodi, ali se uzgaja i u vrtovima zbog ukrasnih cvjetova i plodova. Cvjetovi su bijeli do kremasto žuti, rastu u bogatim štitcima i imaju karakterističan miris. Plodovi koji slijede nakon cvatnje male su tamnoljubičaste do crne bobe. Jestivi su i koriste se u kuhinji, najčešće za džemove, sirupe ili čajeve, no to ovisi o pojedinom kultivaru. Crna bazga tradicionalno se koristila u narodnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava. U raznim kulturama primjenjivala se osobito kod prehlade i grlobolje. Listovi, cvjetovi i plodovi sadrže različite antioksidanse i vitamine. Nezahtjevan je grm kojem odgovaraju vlažna tla i sunčani do polusjenoviti položaji. Uzgaja se i zbog privlačnog izgleda i jednostavnog održavanja.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom do polusjenovitom položaju, pri čemu puno sunce potiče bogatiju cvatnju i rodnost. Tlo treba biti vlažno, dobro propusno i humusno. Podnosi blago kisele do lužnate uvjete, ali se teška i prevlažna tla ne preporučuju. Grmovi se obično sade na razmak sadnje 1,5–2 m, a dubina sadnje treba odgovarati veličini korijenove grude. Mlade biljke preporučuje se redovito zalijevati, osobito tijekom suše. Gnojidba se provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim organskim gnojivom koje potiče zdrav rast i cvatnju. Nakon cvatnje grmovi se mogu orezivati, pri čemu se skraćuju starije grane i tako održava kompaktan oblik. Otporna je na mraz i na većinu bolesti. Grmovi su samooplodni, no za veći urod preporučuje se posaditi više biljaka. Plodovi crne bazge jestivi su samo nakon termičke obrade i samo kod nekih kultivara, sirove bobe mogu biti blago otrovne, a kod ukrasnih kultivara njihova se konzumacija ne preporučuje.

Autor: Nikol | Revizija: 20.2. 2026