Crna bazga 'Haschberg' Sambucus nigra 'Haschberg'

Detaljan opis proizvoda

Crna bazga 'Haschberg' - robustan i potpuno listopadan grm uzgojen u Austriji radi jestivih i zdravlju korisnih plodova te visoke rodnosti. U zrelosti doseže približno 3–5 m visine i 2–4 m širine, pa u većim vrtovima tvori upečatljiv soliter ili neprekinutu živicu. Listovi su tamnozeleni, sastavljeni i daju biljci strukturu tijekom cijele godine, a u jesen poprimaju žutonarančaste tonove. U svibnju i lipnju biljka nosi plosnate cvatove sitnih, krem bijelih cvjetova nježnog mirisa i bogatih nektarom, koji privlače oprašivače poput pčela i leptira. Nakon cvatnje, u kolovozu i rujnu, razvijaju se veliki grozdovi tamnoljubičastih do crnih boba bogatih antioksidansima i vitaminima, koje se nakon termičke obrade tradicionalno koriste za sirupe, džemove, kompote, vino i likere. Zrele bobe imaju slatkokiseo okus, dok nezrele bobe i ostali dijelovi biljke sadrže tvari koje mogu biti nadražujuće ili otrovne, pa se plodovi prije konzumacije uvijek termički obrađuju. 'Haschberg' je samooplodna sorta, no urod se povećava uz sadnju još jedne sorte bazge u blizini. Grm je potpuno otporan na mraz, podnosi pad temperature ispod −25 °C i nije zahtjevan glede tla ni položaja. U vrtu služi kao uporabni grm, živica, soliterni element ili dio većeg voćnjaka, gdje osim uroda plodova pridonosi bioraznolikosti i estetskom dojmu vrta.

Crna bazga, botanički poznata kao Sambucus nigra, grm je podrijetlom iz Euroazije i sjeverne Afrike. Riječ je o listopadnoj drvenastoj biljci koja se često cijeni zbog ukrasnih i ljekovitih svojstava. Često raste u prirodi, ali se uzgaja i u vrtovima zbog dekorativnih cvjetova i plodova. Cvjetovi su bijeli do krem žućkasti, razvijaju se u bogatim štitastim cvatovima i imaju karakterističan miris. Plodovi koji slijede nakon cvatnje sitne su tamnoljubičaste do crne bobe. Jestivi su i imaju primjenu u kuhinji, a najčešće se od njih rade džemovi, sirupi ili čajevi, no to ovisi o pojedinoj sorti. Crna bazga tradicionalno se koristila u narodnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava. U različitim kulturama primjenjivala se osobito kod prehlade i grlobolje. Listovi, cvjetovi i plodovi sadrže razne antioksidanse i vitamine. Riječ je o nezahtjevnom grmu koji preferira vlažna tla te sunčane do polusjenovite položaje. Uzgaja se i zbog privlačnog izgleda i jednostavnog održavanja. 

Uzgoj: Biljci najbolje odgovara sunčan do polusjenovit položaj, pri čemu puno sunce potiče bogatiju cvatnju i rodnost. Tlo treba biti vlažno, dobro propusno i humusno, a podnosi i blago kisele do lužnate uvjete, dok se teška i prevlažna tla ne preporučuju. Grmovi se obično sade na razmak od 1,5–2 m, a dubina sadnje treba odgovarati veličini korijenove grude. Mlade biljke preporučuje se redovito zalijevati, osobito tijekom suše. Gnojidba se provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim organskim gnojivom, koje potiče zdrav rast i cvatnju. Nakon cvatnje grmovi se mogu orezivati, pri čemu se skraćuju starije grane i tako održava kompaktan oblik. Otporna je na mraz i na većinu bolesti. Grmovi su samooplodni, no za veći urod preporučuje se posaditi više biljaka. Plodovi crne bazge jestivi su samo nakon termičke obrade i samo kod pojedinih sorti, sirove bobe mogu biti blago otrovne, a kod ukrasnih kultivara njihova se konzumacija ne preporučuje.

Autor: Lucie | Revizija: 13.2. 2026