Crna bazga 'Haidegg 17' Sambucus nigra 'Haidegg 17'

Detaljan opis proizvoda

Crna bazga 'Haidegg 17' - austrijska selekcija namijenjena visokoj i stabilnoj rodnosti, a u opisima se navodi podrijetlo iz Klosterneuburga. Tvori listopadan, višedebleni grm s izbojima koji rastu prema gore i kasnije postaju blago povijeni, obično visok 3–4 m i širok 2–4 m. Listovi su neparno perasti, najčešće s 5–7 listića, svježe zeleni, a pri trljanju šire karakterističan, blago smolast miris. U svibnju i lipnju pojavljuju se plosnati štitci promjera 10–20 cm od sitnih krem bijelih cvjetova nježnog mirisa, koji su važni za oprašivače i koriste se za sirupe za limunade te za sušenje. Nakon cvatnje razvijaju se iznimno veliki plodni grozdovi, u dobrim uvjetima i oko 0,5–1 kg, sa sjajnim crnoljubičastim bobama. Berba se najčešće odvija od početka do sredine rujna. Plodovi su bogati antocijanima, drugim polifenolima i vitaminom C, a koriste se prije svega termički obrađeni za sokove, sirupe, želee ili vino. Nezreli plodovi i zeleni dijelovi uobičajeno se ne konzumiraju. Grm nema trnova i lijepo se uklapa u jestive živice, prirodne vrtove i rubove voćnjaka, gdje tamni grozdovi dolaze do izražaja ispred trava i drijenova.

Crna bazga, botanički poznata kao Sambucus nigra, grm je podrijetlom iz Euroazije i sjeverne Afrike. Riječ je o listopadnoj drvenastoj biljci koja se često cijeni zbog estetskih i ljekovitih svojstava. Često se nalazi u prirodi, ali se uzgaja i u vrtovima zbog dekorativnih cvjetova i plodova. Cvjetovi su bijeli do krem žuti, rastu u bogatim štitcima i imaju karakterističan miris. Plodovi koji slijede nakon cvatnje male su, tamnoljubičaste do crne bobe. Jestivi su i imaju primjenu u kuhinji, često se od njih rade džemovi, sirupi ili čajevi, no to ovisi o pojedinom kultivaru. Crna bazga tradicionalno se koristila u narodnoj medicini zbog ljekovitih svojstava. U različitim kulturama primjenjivala se osobito kod prehlade i grlobolje. Listovi, cvjetovi i plodovi sadrže različite antioksidanse i vitamine. Nezahtjevan je grm koji preferira vlažna tla i sunčane do polusjenovite položaje. Uzgaja se i zbog privlačnog izgleda i jednostavnog održavanja.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom do polusjenovitom položaju, pri čemu puno sunce potiče bogatiju cvatnju i rodnost. Tlo treba biti vlažno, dobro propusno i humusno, podnosi i blago kisele do lužnate uvjete, no teška i prevlažna tla ne preporučuju se. Grmovi se obično sade na razmak sadnje 1,5–2 m, a dubina sadnje treba odgovarati veličini korijenove grude. Mlade biljke preporučuje se redovito zalijevati, osobito tijekom suše. Gnojidba se provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim organskim gnojivom koje potiče zdrav rast i cvatnju. Nakon cvatnje grmovi se mogu orezivati, starije grane se skraćuju i tako se održava kompaktan oblik. Otporna je na mraz i na većinu bolesti. Grmovi su samooplodni, no za veći urod preporučuje se posaditi više biljaka. Plodovi crne bazge jestivi su samo nakon termičke obrade i kod nekih kultivara, sirove bobe mogu biti blago otrovne, a kod ukrasnih kultivara njihova se konzumacija ne preporučuje.

Autor: Nikol | Revizija: 17.12.2025