Crna bazga 'Green Tower' Sambucus nigra 'Green Tower'

Detaljan opis proizvoda

Crna bazga 'Green Tower' - zanimljiv stupasti kultivar europske bazge, odabran zbog uskog, gustog habitusa prikladnog i za manje vrtove. U pravilu doseže 2–2,5 m visine i oko 0,8–1,2 m širine, izboji su uspravni i dobro se granaju od osnove, pa grm zadržava kompaktnu siluetu. Listovi su neparno perasti, dugi 15–30 cm, s tamnozelenim listićima i izraženo napiljenim rubom. U lipnju i srpnju razvija plosnate štitce promjera 10–25 cm, s krem bijelim do blago žućkastim cvjetovima tipičnog mirisa bazge, koje rado posjećuju oprašivači. Nakon cvatnje formiraju se grozdovi crnoljubičastih boba koje dozrijevaju od kolovoza do listopada. Cvjetovi se koriste za sirupe i čajeve, a plodovi se nakon termičke obrade najčešće prerađuju u sokove i džemove te su cijenjeni zbog prirodnog sadržaja antocijana i vitamina C. Uski oblik ističe se kao soliter i u nizu uz ogradu, gdje zeleno lišće naglašava svijetle trajnice i ukrasne trave. Sirove bobe obično se ne jedu, preporučuje se njihovo kuhanje. U vrijeme cvatnje grm je izrazito medonosan, a ujedno služi kao izvor hrane za ptice, što je osobito korisno u vrtovima prirodnog izgleda. U plodnijem tlu širina se može povećati i do 1,5 m, no grm i dalje ostaje znatno uži od uobičajenih tipova bazge te dobro služi kao brzi zeleni zaklon.

Crna bazga, botanički poznata kao Sambucus nigra, grm je podrijetlom iz Euroazije i sjeverne Afrike. Riječ je o listopadnoj drvenastoj biljci koja se često koristi zbog svojih ukrasnih i ljekovitih svojstava. Često se nalazi u prirodi, ali se uzgaja i u vrtovima zbog dekorativnih cvjetova i plodova. Cvjetovi su bijeli do krem žuti, rastu u bogatim štitcima i imaju karakterističan miris. Plodovi koji slijede nakon cvatnje male su, tamnoljubičaste do crne bobe. Jestivi su i koriste se u kuhinji, često se od njih rade džemovi, sirupi ili čajevi, no to ovisi o pojedinom kultivaru. Crna bazga tradicionalno se koristila u narodnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava. U različitim kulturama primjenjivala se osobito kod prehlade i grlobolje. Listovi, cvjetovi i plodovi sadrže različite antioksidanse i vitamine. Riječ je o nezahtjevnom grmu koji preferira vlažna tla i sunčane do polusjenovite položaje. Uzgaja se i zbog privlačnog izgleda i jednostavne njege.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom do polusjenovitom položaju, pri čemu puno sunce potiče bogatiju cvatnju i rodnost. Tlo treba biti vlažno, dobro propusno i humusno, podnosi i blago kisele do lužnate uvjete, no teška i prevlažna tla ne preporučuju se. Grmovi se obično sade na razmak od 1,5–2 m, a dubina sadnje treba odgovarati veličini korijenove grude. Mlade biljke preporučuje se redovito zalijevati, osobito tijekom suše. Gnojidba se provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim organskim gnojivom koje potiče zdrav rast i cvatnju. Nakon cvatnje grmovi se mogu orezivati skraćivanjem starijih grana, čime se održava kompaktan oblik. Otporan je na mraz i na većinu bolesti. Grmovi su samooplodni, no za veći urod preporučuje se posaditi više biljaka. Plodovi crne bazge jestivi su samo nakon termičke obrade i samo kod nekih kultivara, sirove bobe mogu biti blago otrovne, a kod ukrasnih kultivara njihova se konzumacija ne preporučuje.

Autor: Nikol | Revizija: 20.2. 2026