Crna bazga 'Golden Tower' Sambucus nigra 'Golden Tower'

Detaljan opis proizvoda

Crna bazga 'Golden Tower' - stupasti kultivar crne bazge, na tržištu poznat i pod oznakom 'Jdeboer001'. Potječe iz Nizozemske, a u stručnim se opisima navodi kao slučajni sijanac selekcioniran oko 2000. godine. Na izložbi Plantarium 2015. godine osvojio je brončano priznanje. U Europi je zaštićen oplemenjivačkim pravima, a u SAD-u je registriran biljnim patentom PP28957. Grm oblikuje čvrsto uspravan, uzak habitus, obično 2,5–3 m × 0,7–1 m, s krutim izbojima koji dobro drže oblik i bez vezivanja. Listovi su neparno perasti i duboko urezani, od proljeća do jeseni žućkastozeleni do zlatnozeleni, pa unose svjetlinu u nasad i u polusjeni. U svibnju i lipnju pojavljuju se plosnati cvatovi široki oko 10–20 cm, sastavljeni od sitnih bijelih do krem cvjetova nježnog mirisa, cijenjeni kao rani izvor nektara i peluda. Nakon cvatnje razvijaju se grozdovi sjajnih crnih plodova koji najčešće dozrijevaju u kolovozu i rujnu, a koriste se prije svega termički obrađeni za sirupe, sokove ili džemove. Plodovi sadrže antocijane, druge polifenole i vitamin C. Zeleni dijelovi i nezreli plodovi uobičajeno se ne konzumiraju. U kompoziciji se lijepo slaže s drvenastim biljkama tamnog lišća, primjerice s bazgama purpurnog lista, suručicama, žutikama ili ukrasnim travama, gdje stvara čist okomiti naglasak.

Crna bazga, botanički poznata kao Sambucus nigra, grm je podrijetlom iz Euroazije i sjeverne Afrike. Riječ je o listopadnoj drvenastoj biljci koja se često koristi zbog svojih estetskih i ljekovitih svojstava. Često se nalazi u prirodi, ali se uzgaja i u vrtovima zbog ukrasnih cvjetova i plodova. Cvjetovi su bijeli do krem žuti, razvijaju se u bogatim štitcima i imaju karakterističan miris. Plodovi koji slijede nakon cvatnje sitne su tamnoljubičaste do crne bobe. Jestivi su i imaju primjenu u kuhinji, često se od njih rade džemovi, sirupi ili čajevi, no to ovisi o pojedinom kultivaru. Crna bazga tradicionalno se koristila u narodnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava. U različitim kulturama primjenjivala se osobito kod prehlade i grlobolje. Listovi, cvjetovi i plodovi sadrže različite antioksidanse i vitamine. Nezahtjevan je grm koji preferira vlažna tla te sunčane do polusjenovite položaje. Uzgaja se i zbog privlačnog izgleda i jednostavnog održavanja.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom do polusjenovitom položaju, pri čemu puno sunce potiče bogatiju cvatnju i rodnost. Tlo treba biti vlažno, dobro propusno i humusno, podnosi i blago kisele do lužnate uvjete, no teška i prevlažna tla se ne preporučuju. Grmovi se obično sade na razmak od 1,5–2 m, a dubina sadnje treba odgovarati veličini korijenove grude. Mlade biljke preporučuje se redovito zalijevati, osobito tijekom suše. Gnojidba se provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim organskim gnojivom koje potiče zdrav rast i cvatnju. Nakon cvatnje grmovi se mogu orezati, starije grane skratiti i tako održavati kompaktan oblik. Otporna je na mraz i na većinu bolesti. Grmovi su samooplodni, no za veći urod preporučuje se posaditi više biljaka. Plodovi crne bazge jestivi su samo nakon termičke obrade i kod nekih kultivara, sirove bobe mogu biti blago otrovne, a kod ukrasnih kultivara njihova se konzumacija ne preporučuje.

Autor: Nikol | Revizija: 17.12.2025