Crna bazga 'Cherry Lace' Sambucus nigra 'Cherry Lace'

Detaljan opis proizvoda

Crna bazga 'Cherry Lace' - lijep i dražestan kultivar crne bazge prepoznatljiv po raskošno obojenom lišću. Kultivar 'Cherry Lace' selekcioniran je u rasadniku Hyfryd Plants u Walesu, gdje su ga 2014. godine otkrili John i Maria Jones kao potomka uspješnog kultivara 'Black Lace'. Ističe se nježno čipkastim, duboko urezanim listovima koji tjeraju zeleni s crvenkastim tonom, a tijekom ljeta tamne do vinskocrvene, gotovo crne boje. Grm ima gust, uspravan i lučno povijen habitus te u zrelosti doseže otprilike 1,5–2 m visine i širine, s krhkijim grančicama karakterističnog mirisa. U svibnju i lipnju na vrhovima izboja pojavljuju se plosnate gronje od 10–15 cm sastavljene od sitnih bijelih cvjetova s ružičastim odsjajem, često blagog mirisa i izrazito medonosne. Nakon cvatnje razvija sjajne crne bobe koje se tradicionalno nakon termičke obrade prerađuju u sirupe, sokove i marmelade. Plodovi sadrže prirodne pigmente i antioksidanse, osobito antocijane i flavonoide, kao i vitamin C. Sirove bobe i ostali dijelovi biljke pri konzumaciji veće količine mogu nadražiti probavu, zbog čega se u kuhinji računa s kuhanjem. Nježna tekstura lišća djeluje prirodno uz krupnolisne grmove i trajnice, lijepo se kombinira sa suručicama, hortenzijama, heuherama i ukrasnim travama, a dobro se uklapa i u neformalne živice ili kao soliter uz terasu.

Crna bazga, botanički poznata kao Sambucus nigra, grm je podrijetlom iz Euroazije i sjeverne Afrike. Riječ je o listopadnoj drvenastoj biljci koja se često cijeni zbog svojih estetskih i ljekovitih svojstava. Često se nalazi u prirodi, ali se uzgaja i u vrtovima zbog dekorativnih cvjetova i plodova. Cvjetovi su bijeli do krem-žućkasti, rastu u bogatim štitcima i imaju karakterističan miris. Plodovi koji slijede nakon cvatnje sitne su tamnoljubičaste do crne bobe. Jestivi su i imaju primjenu u kuhinji, često se od njih rade džemovi, sirupi ili čajevi, no to ovisi o pojedinom kultivaru. Crna bazga tradicionalno se koristila u narodnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava. U različitim kulturama primjenjivala se osobito kod prehlade i grlobolje. Listovi, cvjetovi i plodovi sadrže različite antioksidanse i vitamine. Riječ je o nezahtjevnom grmu koji preferira vlažna tla te sunčane do polusjenovite položaje. Uzgaja se i zbog atraktivnog izgleda i jednostavne njege.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom do polusjenovitom položaju, pri čemu puno sunce potiče bogatiju cvatnju i rodnost. Tlo treba biti vlažno, dobro propusno i humusno, podnosi i blago kisele do lužnate uvjete, no teška i prevlažna tla ne preporučuju se. Grmovi se obično sade na razmak od 1,5–2 m, a dubina sadnje treba odgovarati veličini korijenove grude. Mlade biljke preporučuje se redovito zalijevati, osobito tijekom suše. Gnojidba se provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim organskim gnojivom koje potiče zdrav rast i razvoj cvatova. Nakon cvatnje grmovi se mogu orezati, starije grane skratiti i tako održavati kompaktan oblik. Otporan je na mraz i na većinu bolesti. Grmovi su samooplodni, no za veći urod preporučuje se posaditi više biljaka. Plodovi crne bazge jestivi su samo nakon termičke obrade i samo kod nekih kultivara, sirove bobe mogu biti blago otrovne, a kod ukrasnih kultivara njihova se konzumacija ne preporučuje.

Autor: Nikol | Revizija: 20.2. 2026