Bodljikava smreka 'Golden Mike' PBR Picea pungens 'Golden Mike' PBR

Detaljan opis proizvoda

Bodljikava smreka 'Golden Mike' PBR - lijep kultivar čija vrsta potječe iz sjevernoameričkih borealnih šuma i s rubova tresetišta, gdje raste u hladnoj klimi na propusnim do vlažnijim tlima. Kultivar 'Golden Mike' pripada patuljastim kuglastim oblicima izvedenima iz kompaktnih mutacija, zbog čega se u vrtnoj praksi održava razmnožavanjem cijepljenjem. Stvara iznimno gusto granje i vrlo kratke, meke iglice skupljene u „iglične četkice“, koje nakon trljanja nježno mirišu na smolu. U proljeće vrhovi izboja tjeraju limunastožuto do zlatnožuto, a svjetliji ton može se zadržati i do kolovoza, tek nakon toga postupno prelazi u sivozelenu. Zahvaljujući tome biljka dio sezone djeluje poput male „svjetiljke“ među kamenjem. U 10 godina promjer krošnje obično iznosi oko 30–40 cm, kasnije se često ustali na približno 0,5–0,7 m, uz godišnji prirast od otprilike 2–4 cm. Češeri se kod ovako patuljastih kultivara pojavljuju samo iznimno. U vrtnoj kompoziciji ističe se kao zimzeleni naglasak u kamenjarima, vrištinama i minijaturnim vrtovima, a lijepo se slaže s vrijeskom, patuljastim borovima, pierisima, azalejama i nježnim travama, gdje žuti proljetni vrhovi osvjetljavaju kamen i svijetli malč.

Bodljikava smreka naziva se i srebrna smreka. Lijepo je četinjasto stablo podrijetlom iz Sjeverne Amerike, gdje raste na obalama planinskih rijeka i na močvarnim mjestima. Dobro uspijeva i na černozemnim tlima stepskog pojasa, ali i na tresetnim i prevlažnim tlima. Iglice su joj dulje, krute i jako bodljikave. Mat su zelene, sivozelene do srebrnasto bjelkaste boje, a sa svake strane imaju 3-6 redova puči. Češeri su mekani, valjkasto izduženi, u mladosti obično zeleni, a zreli svijetlosmeđi. Naraste do 30 m, rijetko i do 50 m. Krošnja je gusto razgranata vodoravnim, stožastim granama. Riječ je o jednoj od najomiljenijih smreka u krajobraznom uređenju, kako u parkovima, tako i u malim vrtovima. Uzgaja se u mnogim kultivarima. Osobito su dekorativni kultivari sa sivim ili plavosivim iglicama, posebno u mladoj dobi, odnosno do 20-30 godina. Razmjerno dobro raste i u onečišćenom zraku velikih gradova i u blizini tvornica, gdje druge četinjače stradavaju. Zbog sporog rasta prikladna je i za male vrtove.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na položaju na punom suncu, koji potiče intenzivnu obojenost proljetnih prirasta i kompaktan rast krošnje. Tlo treba biti plodno, srednje teško do ilovasto-pjeskovito, dobro propusno i stalno umjereno vlažno, ali ne dugotrajno prevlažno. Najviše odgovaraju tla kisele do blago kisele reakcije, približno u rasponu pH 5–6,5, pa se u sadnu jamu često dodaje treset ili iglična stelja. Oko korijenove grude preporučuje se malč od kore, koji ublažava kolebanja temperature i isušivanje tla, a ujedno štiti plitak korijenov sustav. Biljke u kontejneru sade se od ožujka do listopada, a u toplim i sušnim razdobljima pogoduje im redovito zalijevanje, osobito u prve dvije do tri godine nakon sadnje. Nakon ukorjenjivanja smreka podnosi prolaznu sušu, no dugotrajna suša dovodi do sušenja vrhova izboja, posebno u gradskom okruženju. Otpornost kultivara na mraz iznosi približno do –26 °C, u uobičajenim zimama u nizinama i brežuljkastim krajevima zimska zaštita nije potrebna, no mlade biljke u posudama bolje prezimljuju u zavjetrini ili kada se posuda ukopa u tlo. Gnojidba je umjerena, u proljeće je dovoljna jednokratna doza gnojiva za ukrasne četinjače, koja potiče ravnomjeran rast bez pretjeranog izduživanja izboja. Rez se ograničava na uklanjanje suhih, promrzlih ili oštećenih grana, temeljito oblikovanje nije potrebno. Od bolesti se u nepovoljnim uvjetima mogu pojaviti gljivične pjegavosti iglica, a od štetnika ponajprije crveni pauci ili lisne uši, čiju pojavu znatno smanjuju prozračan položaj, ujednačena vlažnost i izbjegavanje pretjerane gnojidbe dušikom. Pri skupnoj sadnji preporučuje se razmak sadnje od najmanje 2,5–3 m između pojedinih biljaka ili većih drvenastih biljaka, kako bi kultivar imao dovoljno prostora za razvoj punog oblika i boje.

Autor: Nikol | Revizija: 25.11.2025