Bijeli dud Morus alba

Detaljan opis proizvoda

Bijeli dud - potječe iz istočne Azije, ponajprije iz Kine, gdje se tisućljećima uzgajao ne samo zbog plodova nego i kao glavna biljka hraniteljica u uzgoju dudova svilca. U Europu je stigao već u srednjem vijeku, a u toplijim krajevima postao je uobičajen dio seoskih vrtova i voćnjaka. U zrelosti obično doseže visinu od 10–15 m i širinu od 8–12 m, s raširenom, gusto razgranatom krošnjom. Listovi su vrlo raznoliki, cjelovita ruba ili režnjeviti, dugi 8–15 cm, zasićeno zeleni, a ujesen požute. Cvjetovi su neupadljivi i jednospolni, a pojavljuju se od travnja do svibnja. Plod je zbirna koštunica, poznata kao dudinja, koja dozrijeva od lipnja do srpnja. Plodovi su bijeli, krem do svijetloružičasti, mekani, slatki i sočni, s manje kiselosti nego kod crnog duda. Koriste se svježi i sušeni, za pekmeze, sirupe i pečenje, a prirodno sadrže šećere, vlakna i minerale. Stablo je često jednodomno i u pravilu rađa bez potrebe za oprašivačem. Zbog brzog rasta i gustog lišća pruža dubok hlad, pa se ističe i kao soliter u krajobrazu. Sadnja ovog stabla sve je popularnija u privatnim vrtovima, gdje ima ulogu dominantnog stabla koje pruža ugodan hlad. Postoje brojni kultivari, uključujući i sterilne biljke prikladne za stvaranje sjenovitih kutaka. 

Uzgoj: Za uzgoj je najprikladnije puno sunce i toplo, zaštićeno stanište, gdje plodovi dobro dozrijevaju. Tlo može biti ilovasto do pjeskovito i dobro propusno, a biljka podnosi i siromašnije supstrate. Optimalni pH kreće se otprilike između 6,0 i 7,5. Stabla se sade u proljeće od ožujka do travnja ili ujesen u listopadu, uz preporučeni razmak sadnje od 6–8 m. Nakon sadnje preporučuje se redovito zalijevanje tijekom prve dvije godine, a kasnije je dud vrlo tolerantan na sušu. Gnojidba je uglavnom minimalna, dovoljan je proljetni dodatak komposta. Rez se provodi umjereno, ponajprije kao uzgojni rez kod mladih stabala, dok starija stabla rez podnose lošije. Cvatnja traje od travnja do svibnja, a berba od lipnja do srpnja. Odrasla stabla otporna su na mraz do otprilike -25 °C. Mlade biljke mogu biti osjetljivije na jake mrazeve, ali se dobro oporavljaju. Bolesti i štetnici pojavljuju se tek rijetko, a stablo se u uvjetima kontinentalne Hrvatske smatra dugoročno otpornim.

Autor: Lucie Š. | Revizija: 3.2.2026