Bijeli dud Morus alba

Detaljan opis proizvoda

Bijeli dud - potječe iz istočne Azije, ponajprije iz Kine. Ondje se tisućljećima uzgajao zbog plodova i kao glavna biljka hraniteljica dudova svilca. U Europu je stigao već u srednjem vijeku, a u toplijim krajevima postao je uobičajen dio seoskih vrtova i voćnjaka. U zrelosti obično doseže 10–15 m visine i 8–12 m širine, s raširenom, gusto razgranatom krošnjom. Listovi su vrlo promjenjivi, cjelovitog ruba ili režnjasti, dugi 8–15 cm, tamnozeleni, a u jesen požute. Cvjetovi su neupadljivi i jednospolni, a pojavljuju se u travnju i svibnju. Plod je zbirni plod sitnih koštunica, zvan dudinja, koji dozrijeva od lipnja do srpnja. Plodovi su bijeli, krem do svijetloružičasti, mekani, slatki i sočni, s nižom kiselošću nego kod crnog duda. Koriste se svježi, sušeni, za pekmeze, sirupe i pečenje, a prirodno sadrže šećere, vlakna i minerale. Stablo je često jednodomno i u pravilu rađa bez oprašivača. Zahvaljujući brzom rastu i gustom lišću pruža duboku sjenu i primjenjuje se i kao soliter u krajobrazu. Sadnja ovog stabla sve je popularnija u privatnim vrtovima, gdje ima ulogu dominantnog stabla koje pruža ugodnu sjenu. Postoje brojni kultivari, uključujući sterilne biljke prikladne za oblikovanje sjenovitih kutaka. 

Uzgoj: Za uzgoj je najprikladnije puno sunce i topao, zaštićen položaj, gdje plodovi dobro dozrijevaju. Tlo može biti ilovasto do pjeskovito, dobro propusno, a biljka podnosi i siromašnije supstrate. Optimalni pH kreće se približno između 6,0 i 7,5. Stabla se sade u proljeće od ožujka do travnja ili u jesen u listopadu, uz preporučeni razmak sadnje od 6–8 m. Nakon sadnje preporučuje se redovito zalijevanje tijekom prve dvije godine, a kasnije je dud vrlo otporan na sušu. Gnojidba je minimalna, dovoljan je proljetni dodatak komposta. Rez se provodi umjereno, ponajprije kao uzgojni rez kod mladih stabala, dok starija stabla rez podnose lošije. Cvatnja traje u travnju i svibnju, a berba od lipnja do srpnja. Odrasla stabla otporna su na mraz približno do -25 °C. Mladi nasadi mogu biti osjetljiviji na jake mrazeve, ali se dobro obnavljaju. Bolesti i štetnici pojavljuju se rijetko, a stablo se u našim uvjetima smatra dugoročno otpornim.

Autor: Lucie Š. | Revizija: 3.2.2026