Bijeli dud 'Bistro' Morus alba 'Bistro'

Detaljan opis proizvoda

Bijeli dud 'Bistro'  - vrlo rodna voćna sorta duda s velikim slatko-kiselim plodovima i svježe zelenim lišćem. Vrsta Morus alba potječe iz Kine i u Aziji ima dugu tradiciju uzgoja zbog listova koji služe za uzgoj dudova svilca te zbog jestivih plodova. U europskim vrtovima dudovi se cijene kao toploljubiva voćna stabla duga vijeka, otporna na sušu i bogata ljetnog uroda. 'Bistro' naraste otprilike 8–10 m u visinu i 5–7 m u širinu, pa mu je potrebno dovoljno prostora za krošnju i korijenje. Krošnja je nisko razgranata, gusta i s godinama stvara ugodnu sjenu. Listovi su veliki, svježe zeleni, srcoliki do jajoliki, pilastog ruba. Na mlađim izbojima mogu se pojaviti i plitko režnjeviti listovi, što je za dud tipično. Cvjetovi se pojavljuju od svibnja do lipnja, zelenkasti su, sitni, neupadljivi i skupljeni u kratke cvatove nalik resama. Sorta je rodna i samostalno, no blizina drugog duda potiče redovitiji zametak plodova. Plodovi dozrijevaju u kolovozu. Dugi su 2–4 cm, sočni i nalik izduženijim kupinama. Isprva su bjelkasti, a tijekom dozrijevanja prelaze u crvene do tamne tonove. Okus je slatkast do slatko-kiseo, osvježavajući i prikladan za jelo izravno s grane. Plodovi sadrže prirodne šećere, vlakna, organske kiseline, kalij, željezo, vitamin C, a tamno obojeni plodovi i antocijane. U kuhinji se koriste svježi, u kašama, jogurtima, desertima, kolačima, marmeladama, kompotima, sokovima, sirupima, voćnim umacima te za sušenje.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na punom suncu i na toplijim, zaštićenim položajima, gdje dobro dozrijevaju i drvo i plodovi. Može se uzgajati i u većoj posudi na sunčanom mjestu. Tlo treba biti srednje teško do lakše, propusno, humusno, umjereno vlažno, bez dugotrajnog prevlaživanja. Optimalan pH iznosi otprilike 6,5–7,5, no biljka podnosi i blago lužnata ili pjeskovitija tla ako u prvim godinama nakon sadnje ima dovoljno vlage. Sadnice se obično sade od ožujka do studenog u jamu uz dodatak komposta ili dobro razgrađenoga organskog gnojiva. Razmak sadnje iznosi otprilike 2,5–3 m, ovisno o planiranom obliku krošnje. U prvim sezonama važno je redovito zalijevanje, a kasnije biljka kratkotrajnu sušu podnosi razmjerno dobro. U proljeće je dovoljna umjerena gnojidba gnojivom uravnoteženog sastava hraniva s dovoljno kalija, koji potiče dozrijevanje mladica. Rez se svodi na povremeno prorjeđivanje krošnje, uklanjanje oštećenih grana i održavanje pregledne strukture. Otpornost na mraz u našim uvjetima iznosi otprilike do −25 °C, a na zaštićenim gradskim i vinogradarskim položajima podnosi i niže temperature. U višim i hladnijim krajevima najbolje uspijeva na najsunčanijem mjestu s dobrom drenažom i zaštitom od jakog vjetra i kasnih proljetnih mrazeva. Uz odgovarajući položaj i osnovnu njegu ova sorta ubraja se među pouzdane voćne drvenaste biljke koje upotpunjuju izbor sitnog voća u kućnim vrtovima.

Autor: Kristýna | Revizija: 21.07. 2026