Aronija, crnoplodna aronija 'Nero' Aronia x prunifolia 'Nero'

Detaljan opis proizvoda

Aronija, crnoplodna aronija 'Nero' - ukrasna i rodna sorta nastala križanjem crnoplodne aronije i aronije šljivolisne, porijeklom iz istočnog dijela Sjeverne Amerike, gdje aronije rastu u močvarnim šumama, na rubovima livada i u grmolikim pojasevima. U europskim oplemenjivačkim programima istaknula se kao pouzdan grm za proizvodnju plodova i za živice. U našim uvjetima najčešće raste kao grm visok 1,5–2 m i širok približno 1,5–2,5 m, čvršćeg, uspravnog do blago raširenog habitusa, sa sposobnošću stvaranja izdanaka iz korijena. Jednostavni, eliptični listovi u proljeće su svježe zeleni, ljeti sjajni tamnozeleni, a u jesen se boje u žutonarančaste, crvene do vinskocrvene tonove, pa grm djeluje dekorativno i nakon berbe. Krajem svibnja pojavljuju se uspravni do blago povijeni cvatovi sitnih bijelih peterodijelnih cvjetova, koji pružaju rani nektar pčelama i drugim oprašivačima. Sorta je samooplodna, stoga je za rodnost dovoljna jedna biljka, no prisutnost više grmova obično povećava zametanje plodova. Bobe su okrugli jabučasti plodovi promjera oko 7–10 mm, u grozdovima od 10–20 komada, u dozrijevanju gotovo crni s modroljubičastim maškom. U našim uvjetima uglavnom dozrijevaju od rujna do listopada. Meso ploda je tamno ljubičastocrveno, sočno, nakiselo-slatko s blagom trpkošću koja podsjeća na spoj crnog ribiza i borovnica. Plodovi sadrže visok udio vitamina C, antocijanskih pigmenata i drugih vrijednih tvari koje obogaćuju raznoliku prehranu. Prikladni su za izravnu konzumaciju nakon smrzavanja, za džemove, pekmeze, sokove, sirupe, čajeve, kompote i sušenje, a u kuhinji se dobro slažu s jabukama i kruškama.

Uzgoj:  Biljka najbolje uspijeva na sunčanim do blago polusjenovitim položajima, a za bolji urod i obojenost plodova prikladnije je sunčano mjesto. Tlo treba biti dobro propusno, blago kiselo do neutralno. Optimalno je vlažnije, lakše do srednje teško tlo bez trajnog prevlaživanja. Za bogat urod i poticanje rasta prikladan je supstrat za ukrasne ili voćne grmove. Gnojidba se provodi u proljeće gnojivom za voćne grmove. Važno je redovito zalijevanje, osobito u sušnim razdobljima. Rez se provodi u proljeće, pri čemu se uklanjaju stare i oštećene grane radi poticanja rasta. Sadnice golog korijena najbolje se sade u proljeće i u jesen, dok se sadnice u kontejneru mogu saditi tijekom cijele sezone. Za živicu se sadi 1 do 2 sadnice po metru, čime nastaje gusta, neprozirna živica. Pri rjeđoj sadnji sadi se 1 sadnica na 2 metra. Može se uzgajati i u posudama, pri čemu je važno da posuda ima zapreminu od 40 do 50 litara. Zimi je tada preporučljivo zaštititi korijenovu grudu od promrzavanja korijena. Grm je dobro otporan na mraz te otporan na štetnike i bolesti. 

Autor: Nikol | Revizija: 2.12.2025